Članci označeni kao ivica luetic
Splitski govor
Objavio/la naskigovor u Gledišta 11 Aprila, 2012
Knjiga Dunje Jutronić ”Spliski govor” je utemeljena na sociolingvističkoj teoriji urbane dijalektologije
U Muzeju grada Splita, predstavljena je upravo izašla iz tiska knjiga „Spliski govor, od vapora do trajekta, po čemu će nas pripoznavat“ doktorice znanosti, Dunje Jutronić. Izdavač je Naklada Bošković iz Splita. Knjigu su predstavili dr. Joško Božanić, prof. dr. Damir Kalogjera, te u ime nakladnika Zoran Bošković i autorica
Inače, profesorica Dunja Jutronić rođena je Splićanka, diplomirala je engleski jezik i književnost, završila poslijediplomski studij na sveučilištu Pennsylvania State University (gdje je i postala doktorica znanosti na Odsjeku za lingvistiku). Radila je u Institutu za lingvistiku u Zagreb, a danas predaje na Filozofskim fakultetima u Mariboru, Rijeci i, naravno, u Splitu. Njezin stručni interes je teorijska lingvistika, urbana dijalektologija, jezici u dodiru i filozofija jezika. Dosad je objavila na stotine članaka u domaćim i stranim časopisima i knjigama, te nekoliko publikacija. Stoga je njezin doprinos održanju splitskoga govora jednako vrijedan ka i svi tekstovi koji su “donijeli” splitski govor do naših dana (od Smoje i Uvodića do mlađih).
Nakon višegodišnjega pomnog praćenja glasovnih, morfoloških i sintaktičkih osobina i tekućih promjena suvremenoga splitskog govora, Dunja Jutronić je odlučila svoje jezične spoznaje primijeniti na analizu tekstova splitskoga dijalekta kako su ga zapisali novinari, književnici, glumci, liječnici i kako su ga govorili televizijski predstavljači, športaši, pjevači u razdoblju od pedesetak godina. Knjiga je vrsna znanstvena analiza današnjeg splitskoga govora nekoliko generacija, jezika grada kroz fonološku, morfološku i sintaktičku provjeru.
Autorica konstatira kako splitski jezik nije konzerviran i rezerviran samo za „prave“ Splićane, već dokazuje kako se govor svakodnevno mijenja, ali uvijek ostaje naš, ravnopravan onome iz vremena Marka Marulića i Marka Uvodića. Konstantna je samo – mijena. Vrlo je važno naglasiti da ova knjiga ne govori o prošlosti, osim što se ponegdje u objašnjenjima obraća prošlosti, jeziku Marka Marulića ili Marka Uvodića. Analiza počinje od splitskog koji znamo, od Smojina splitskog, i vodi nas do današnjih dana.
Dakle, onaj tko misli da je Marulićev ili Uvodićev splitski bio pravi splitski, ne će o tome ništa naći u ovoj knjizi. Bez obzira na to kako ćemo nazvati današnji splitski govor, gradski vernakular, gradski koine, razgovorni ili urbani idiom, u knjizi je prikazano što se u njemu u razdoblju od pola stoljeća promijenilo, što se mijenja, kako se mijenja, a i zašto se mijenja na takav način – rečeno je na predstavljanju knjige
Knjiga od 476 stranica se sastoji od šest dijelova. Prvi dio posvećen je jeziku starijeg naraštaja, drugi dio jeziku srednjeg naraštaja, a treći dio jeziku mlađeg i/ili najmlađeg naraštaja. Četvrti je dio na određeni način središnji jer predstavlja diskusiju o varijablama koje su korištene u ovoj analizi, detaljno interpretira dobivene rezultate, a uključuje i teoretske zaključke. Knjiga završava poglavljem o splitskom govoru i njegovim identitetima.
Peti dio sadržava tri dodatka. Prvi govori o Splitskom leksiku, drugi o jeziku Robija K., treći o jeziku športaša (Tonija Kukoča, Gorana Ivaniševića i Blanke Vlašić). Šesti se dio sastoji od kratkih primjera govora svih osoba čiji je jezik analiziran u glavnom dijelu knjige. Svako poglavlje mala je cjelina za sebe, stoga ima i djelomičnih ponavljanja, dijelovi se mogu čitati zasebno, ima mnogo usporedaba jezika različitih naraštaja. Na kraju knjige je sažetak na engleskom jeziku, te kazalo imena i pojmova.
„Poglavlja u knjizi, koja se odnose na pojedine dijalektne pisce i govornike, čine privlačno štivo za svakog čitatelja kojega zanimaju dijalekti ili posebno splitski govor“, kazao je dr. Kalogjera, istaknuvši pritom kako smo dobili prvi kvantitativni opis jednoga našega gradskoga govora koji je utemeljen na sociolingvističkoj teoriji urbane dijalektologije
„Najveća nagrada za moj rad na ovome projektu bila bi mi da mladi radoznali znanstvenici uzmu u ruke ovu knjigu i nastave promatrati, osluškivati i zapisivati kako se splitski govor mijenja. U tom bi slučaju kao i Oliver Dragojević mogla reći: Vridilo je!“, kazala je autorica Dunja Jutronić
I na kraju kažimo: Budući da su analizirani poznati autori, knjiga će biti privlačno štivo širokoj publici. Istodobno ona pokazuje put novim istraživanjima i proučavanjima splitskoga i drugih gradskih govora.
Ivica Luetić
Flickr Photos
NAŠKI GOVOR 