Članci označeni kao dubrovački naški
GOVORITI ‘NAŠKI’ Deset godina rada na dubrovačkom rječniku
Objavio/la naskigovor u Dalmacija / Dubrovnik 10 Aprila, 2012
KNJIGA NOVINARA ‘SLOBODNE’ DAVORA MLADOŠIĆA
Davor Mladošić: Riječi sam skupljao na Stradunu, Peskariji, Porporeli… Zoran Kusalo / Cropix |
Budući da sam odrastao u Gradu, gdje me je dubrovački govor oduvijek pratio, nisam mogao ne zamijetiti da govor mojeg djetinjstva polako nestaje.
Tako je nastao i interes da barem dio toga negdje zapišem, ali zapravo je ozbiljan rad počeo nakon susreta s gosparom Nikolom Srinčićem − rekao nam je naš kolega, novinar Slobodne Dalmacije, Davor Mladošić o nastanku rječnika dubrovačkih idioma i riječi standardnog hrvatskog jezika koji sljedećeg tjedna izlazi iz tiskare Slobodne Dalmacije u nakladi Verbum publicuma.
− Gospar Nikola je u školi u Gružu podučavao djecu dubrovačkim izrazima. Meni je to bilo jako zanimljivo i napis o susretu s njim izišao je na stranicama Slobodne Dalmacije.
Tek nakon toga pomislio sam kako je u biti uistinu šokantno da djecu moramo učiti kako će govoriti naški, dubrovački.
To me je potaknulo na ozbiljan rad koji je, evo, potrajao malo više od deset godina, a upravo je gospar Nikola na dva arka papira istrgnutih iz sredine zadaćnice rukom napisao i predao mi prvih stotinjak riječi.
Zadnjih je stotinjak uvrštenih riječi drugi gospar koji je puno pomogao, Nikša Grabovac, poslao e-mailom, pa eto koliko se svijet, s njim i Grad, ali i govor izmijenio kad su gospari penkalu zamijenili tipkovnicom − prisjeća se naš kolega.
Živi govor
U rječniku jednostavno nazvanom “Naški” našlo se gotovo 4000 dubrovačkih idioma, oko 200 frazema, izreka i pojmova garniranih i posebnim poglavljima s nazivima riba, toponima, najčešćim imenima u 20. stoljeću.
− Izrazito sam zadovoljan što sam uz stručnu pomoć profesorice hrvatskog jezika Maje Milošević uspio učiniti ono što nitko prije možda nije ni pokušao.
Naime, osim dijela u kojem smo dubrovačke idiome preveli na hrvatski standardni jezik, gdje smo pojedine riječi mogli i opisno objasniti, rječnik ujedno sadrži i prijevode sa standardnog na dubrovački, što je bila iznimno teška zadaća jer za neke riječi jednostavno nije bilo adekvatnog izraza u hrvatskom jeziku − kaže dalje Davor.
− Riječi sam prikupljao u svakodnevnim kontaktima s čeljadi iz Grada, osluškujući ih u điru preko Straduna, na Peskariji, Porporeli, na Zelenoj placi, ali i kroz novinarski rad i brojne razgovore sa starijim Dubrovčanima, obrtnicima i zanatlijama. Zato treba naglasiti da je ovo rječnik još uvijek koliko-toliko živa govora, nisam se povodio za raguzejskim.
Iako mnoge uvrštene riječi vrlo rijetko možemo čuti u svakodnevnoj uporabi, ovo je pokušaj da ih na neki način vratimo. Na koncu, nije mi bila namjera ni postavljati nikakva pravila dubrovačkoga govora.
Ovo su zapisi riječi navedenih onako kako se upotrebljavaju u puku, jer nametanje bilo kakvih pravila bilo bi suvišno. Maja i ja željeli smo pokazati širinu naškoga govora za buduće naraštaje i kao zahvalnost precima koji su nam ostavili i bogatu riznicu naških riječi − zaključuje Davor Mladošić.
Fraze i izreke
činiti facu od kompasjuna − imati lažan žalostan izraz lica
čoro pistola − potpuno slijep
dolče far njente − slatko li je ništa ne raditi
finke dura non paura − lijepo li je dok traje
ima dva prsta kreance − uljudan je
ki manđa erba, diventa bestia − tko jede travu, postane životinja
korta supra korti − u istom rangu
ni arte ni parte − ni alata ni zanata
nota bene − dobro upamti
njeta fato − nije učinjeno
senjato di dio, pasato di indiro − obilježenog od Boga treba zaobilaziti
šija voga − nagla promjena smjera broda unatrag
ultimi skosi − zadnji trzaji
ušo use ko dobra botana − jako je smršavio
Idiomi
diliđenca − marljivost
kola − ljepilo
lentrat − fotografirati, slikavati
leturin − stalak za note
makako − majmun
marčapjedi − pločnik
paćifiko − mirno, smireno, miroljubivo
perikuloz − opasan
sinčero − iskreno
skancija − polica
sonambuo − mjesečar
škritorio − pisaći stol
tunđela − jastuk
voti − izbori
žmuo − čaša