Spjegaj mi po dubrovački


Facebook · Twitter ·   ·  

Na inicijativu našeg sugrađanina Darka Kacige, koji se već godinama bavi dubrovačkim rječnikom, Dubrovački vjesnik pokrenuo je novu rubriku, Spjegajte po dubrovački, kojom ćemo prikupljati i objavljivati riječi skoro pa zaboravljenog dubrovačkog narječja, a sve u cilju izrade obuhvatnog  rječnika pojmova vezanih za dubrovački idiom. Rječnika koji bi obuhvaćao ne samo riječi i izraze  karakteristične za svakodnevni dubrovački govor (dijalekt), već i toponime (imena zemljopisnih lokaliteta), karakteristične antroponime (ljudska imena i nadimci) i patronime (prezimena), istaknutije osobe na pojedinim područjima ljudske djelatnosti itd. Iz broja u broj obrađivat ćemo i donositi pojmove  vezane  za određeno područje, držeći se pri tome u pravilu već zabilježenih riječi, dakle uvijek navodeći (pisani) izvor za svaki pojam. Pozivamo vas da nam putem našeg web portala Dubrovački.hr ili na  e-mailove info@dubrovacki.hr i darko.kaciga@du.htnet.hr s naznakom ‘dubrovački rječnik’,  ili na drugi vama odgovarajući način, iznosite svoje primjedbe ako smatrate da naši izvori  griješe, odnosno da se npr. u vašem kraju neki pojam drukčije govori ili izgovara (naglašava). U organizacijskom smislu ovog izuzetno obuhvatnog posla Darko Kaciga odredio je određene okvire.

– Najprije bismo trebali povući zemljopisne  granice  rasprostiranja dubrovačkog govora. Čini se da se one nameću:  od Ponte Oštre do Imotice, to su državne granice Republike Hrvatske, na Pelješcu bi to bila  granica (dubrovačke) ijekavice i (dalmatinske) ikavice, a ta se poklapa s crtom razgraničenja između današnjih općina Ston i Janjina. Dakle, dubrovačko govorno područje obuhvaća područja današnjih općina: Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje, Ston, Mljet i, jasno, područje Grada Dubrovnika. Na Pelješcu to znači do crte koja uključuje  Žuljanu – Dubravu (Putnikovići)- Luku Dubrava.  Trebamo odrediti i nekakvu povijesnu granicu, koliko duboko zadirati u prošlost?  Predlažem da, što se govornog jezika tiče, ta granica bude (cijelo) dvadeseto stoljeće, dakle jezik kojim još govore ili ga se barem sjećaju naše najstarije none i noni. A u svemu ostalome (znamenite osobe, stari toponimi, antroponimi, izumrli patronimi, znamenita umjetnička djela i sl.) da ta granica ne postoji: trebalo bi obuhvaćati  sve značajno što povijest ili sjećanje bilježi. Primjerice:  Marin Držić, kao jedan od najznačajnijih Dubrovčana ikad, svakako mora biti obrađen, isto tako i njegova značajna djela (Dundo Maroje, Skup, Grižula, Tirena itd), pa čak i imena njegovih najpoznatijih literarnih likova (Pomet, Bokčilo, Zlati Kum, Andrijana itd.); ali ne i arhaizmi u njegovim djelima koji su potpuno iščezli iz recentnog dubrovačkog govora (možda tek kao naznaka uz suvremeni  oblik odnosnog pojma).

Trebamo postaviti i neka pravila pisanja (pravopis) dubrovačkog govora. Dileme su brojne i česte: dž ili đ  (npr. džornata ili đornata, Džive ili Đive), č ili ć (npr, Čilipi ili Ćilipi; ačen ili aćen), ije ili je (kijerna ili kjerna, mijenduo ili mjenduo, odnosno mlijeko, mljeko ili mjeko ); e ili i (bevanda ili bivanda, setemana ili setimana, privalit(i) se ili prevalit(i) se). Nadalje, što s u govoru gotovo nepostojećim „lj“ : ulje ili uje, polje ili poje, Konavljanin ili Konavjanin? Kako pisati glagole u infinitivu, s onim, u govoru nepostojećim, „i“ na kraju ili bez njega? Kako tretirati (pisati) dubrovačko „dz“ (lonza ili londza, brondzin ili bronzin, dzandzarele ili zanzarele); odnosno (za neka uža područja karakteristično) „meko š“ (śekira – sjekira, śedok – svjedok, śet- savjet)? Ove i brojne druge dvojbe bit ćemo prisiljeni rješavati od slučaja do slučaja pa će u tom smislu ovaj rječnik bit i naš prijedlog „pravopisa“ dubrovačkog govora. Na području od Vitaljine do Imotice i Žuljane živi danas sveukupno niti 65 000 ljudi, od čega možda tek polovica još koliko-toliko i govori „dubrovački“. S druge strane, radi se o preko 120 km izduženom priobalnom odnosno otočkom području, donedavno slabo prometno povezanom, što je rezultiralo osjetnim  govornim razlikama već i između susjednih sela, a razlike između npr. konavoskog i ponikovskog izričaja su takve da bismo ih mogli tretirati i kao posebne govore. U uvjetima današnje  posvemašnje globalizacije i jezične unifikacije ugroženi su čak i veliki svjetski jezici poput njemačkog ili francuskog, a kako ne bi bio jedan mali jezik poput hrvatskoga,a nadasve njegov dijalekt kojim se služi tek par desetaka tisuća ljudi. Nadajmo se da će ovo naše nastojanje odagnati ili barem usporiti njegovo nestajanje.  Najozbiljniji  „Rječnik dubrovačkog govora“ djelo je pok. Mihaila Bojanića i pok.dr.Rastislave Trivunac, objavljeno posthumno 2002. u Beogradu  u izdanju Srpske akademije nauka i umetnosti  i Instituta za srpski jezik SANU kao 49. knjiga  u ediciji „Srpski dijalektološki zbornik“. (Bit će mi  drago ako ovaj podatak p/r/obudi nelagodu kod naših  jezikoslovaca). U tom rječniku sadržane su riječi i izrazi kakvi su se mogle čuti u Dubrovniku u prvoj polovici XX. stoljeća, i to mahom, kako se i u predgovoru ističe, na užem području Grada. Svojevrstan  seoski pandan tome „gradskom“ rječniku je  „Rječnik imotičke prošlosti“ sadržan u knjizi „Imotica kakve više nema“ dr. Nikole Tolje (objavljena 2008. u nakladi Udruge Imotica). Negdje između toga dvoga bila bi „Škrinja uspomena“ s podnaslovom „Dubrovački jezični pabirci“ gospođe Melite Bego-Urban (naklada Humanitarno društvo Župe dubrovačke, 2010 g.). Navedena djela čine mi se dobrim polazištem za ostvarenje  konačnoga cilja kako sam ga uvodno postavio.

Kako bismo olakšali našim ribarima ispunjavanje najnovijih „europskih“ obrazaca s latinskim nazivima riba, a zahvaljujući pok. akademiku Vojmiru Vinji (Dubrovnik 1921. – Zagreb 2007.) počet ćemo s nazivima riba i drugih morskih životinja kako ih je on zabilježio u svom antologijskom djelu „Jadranska fauna – etimologija i struktura naziva“ (JAZU – Logos, Split, 1986.godine). Između ukupno 175 ribarskih mjesta od Peroja u Istri do Ulcinja u Crnoj Gori koja je anketirao, sljedeća su s dubrovačkog područja: Žuljana, Brijesta, Duba (Stonjska), Hodilje, Ston, Broce, Doli, Goveđari, Prožura, Korita, Slano, Šipan (valjda je mislio na cijeli otok), Suđurađ, Lopud, Koločep (Kalamota), Zaton Mali, Mokošica (nekad navodi i cijelu Rijeku dubrovačku), Dubrovnik, Kupari, Mlini, Cavtat i Molunat te Blato na Mljetu, gdje je proveo „kraće sondiranje“. S obzirom na veliki broj anketiranih mjesta i ribljih vrsta, moguće je da poneki naziv i nije najtočnije zabilježen, odnosno da je u nekom mjestu propušteno zabilježiti naziv za određenu vrstu, pa ukoliko uočite takve propuste, molimo da mi ih dojavite. Nazive riba donosimo sistematikom V. Vinje, a u naslovu za svaku vrstu ističemo naziv koji nam se čini najzastupljenijim na dubrovačkom području, dok naziv koji je istakao V. Vinja (kao njegov prijedlog službenog hrvatskog naziva određene vrste) stavljamo u zagrade. Ako je istaknut samo jedan naziv, znači da se naš i Vinjin prijedlog podudaraju. Skoro sva navedena mjesta anketirao je i pok. Mladen Ercegović, te je u svojoj knjizi „Osmojezični ilustrirani imenik i rječnik faune Jadranskoga mora“ (Medicinska naklada Zagreb, 2003.) naveo sva zabilježena imena, ali ne po pojedinim mjestima, već po zonama, ukupno deset na koliko je podijelio hrvatski dio Jadrana. Ukoliko je u „dubrovačkoj zoni“ zabilježen neki naziv koji Vinja ne spominje, navodimo ga na kraju popisa imena za određenu vrstu. Oba navedena autora koristila su, između ostalih, i radove dubrovačkog prirodoslovca Balda Kosića (1829-1918): „Građa za dubrovačku nomenklaturu i faunu riba“, Zagreb 1891.; „Dodatak dubrovačkoj nomenklaturi i fauni riba“, Zagreb 1891., „Ribe dubrovačke“, Zagreb 1903.; pa ukoliko su oni uz određeni naziv istaknuli da ga je zabilježio B.Kosić, navodimo to i mi.

I. RIBE (Pisces)
1. LAMPRINA (PAKLARA)- Petromyzon marinus L. – zmijasta kružnoustariba iz obitelji paklarki(Petromyzonidae)
1.1.lamprina – Hodilje,Prožura, Dubrovnik
1.2.lemprina – Goveđari,Korita
1.3.lampruga – Suđurađ
1.4.lampuga – Broce,Zaton Mali
1.5.pegulera – Slano,Zaton Mali
1.6.peguljera – Žuljana,Kalamota, Mokošica
1.7.pegula – Mlini
1.8.manjapegula – Molunat
1.9.pijavica – Brijesta

2.KANIGULA – (MORSKI)PAS – red Squaliformes– opći naziv za više vrsta koje narod u pravilu ne razlikuje (Hexanchus griseus RAF., Heptanchus cinereus RAF., Odontaspis ferox AG., Odontaspis taurus M.HLE, Lamna cornubica CUV., Lamna spallanzani GTHR., Carcharodon rondeletii M.HLE, Mustelusvulgaris M.HLE., Musteluslaevis RISSO, Carchariasglaucus AG., Galeus canis BP., Symnus lichia CUV.)
2.1.morski pas – Žuljana,Prožura, Suđurađ
2.2.kučak – Prožura
2.3.kucin – Goveđari, Prožura
2.4.kucùlin – Brijesta
2.5.kanigula -Koločep, Dubrovnik (zabilježio Baldo Kosić, 1892.),Mlini
2.6.kanjigula – Doli
2.7.pišikan – Doli, Prožura, Korita, Kalamota, Mokošica
2.8.drkovna – Brijesta,Hodilje
2.9.modrulj – Slano, Zaton Mali
2.10.modruja – Kalamota
2.11.zȕka – Hodilje, Doli

3.LISICA – Alopeciasvulpes BP. – vrsta morskog psa izuzetno duge repne peraje
3.1.lisica – Drače
3.2.pišišpada – Hodilje
3.3.pas mačun – Cavtat
3.4.kosac – Molunat
M.Ercegović bilježi još:
3.5.miš morski
3.6.morska lisica
3.7.pas lisica

4.MAČKA – Scyllium
4.1.mačka (maška) – na cijelom području, osim u mjestima navedenim doli pod 5., ovo je jedinstven naziv za obje vrste mačaka, koje se inače razlikuju najviše po staništu

5.MAČKA – Scyllium stellare GTHR. – riba iz obitelji mačkovki, „mačka od kamena“, robusnija od „mačke od fanga“, živi na kamenitom, tvrdom tlu
5.1.mačka padečka – Kalamota
5.2.mačka padova – Molunat

6.JARAM – Sphyrna zygaena RAF. – vrsta morskog psa s karakteristično obostrano postrance izvučenim prednjim dijelom glave u obliku slova T
6.1.korać – Dubrovnik, Molunat
6.2.jaram – Žuljana, Brijesta, Duba, Hodilje, Doli, Cavtat

7.PRASAC – Centrina salviani RISSO – vrsta morskog psa zdepastog, valjkastog oblika tijala s jakim bodljama na obje leđne peraje
7.1.prasac – Mlini
7.2.morski prasac – Broce, Molunat
7.3.morski gudin – Doli
7.4.miš – Lopud
7.5.morski miš – Cavtat
7.6.marcapan – Cavtat

8.PENA (KOSTILJ) – Acanthias vulgaris RISSO, Acanthias blainvillei RISSO, Spinax niger CLOQUET – zajedničko narodno ime za nekoliko vrsta malih morskih pasa iz obitelji kosteljaka s bodljama ispred leđnih peraja, ukusniji za jelo od ostalih pasa
8.1.košterin – Cavtat
8.2.pena – Žuljana, Doli, Prožura, Suđurađ, Mokošica, Dubrovnik, Mlini, Molunat
8.3.kučak – Kalamota, Zaton Mali
8.4. kucùlin – Brijesta
8.5.kurculin – Hodilje, Ston

9.SKLAĆ (SKLAT) – Squatina laevis CUV. – riba iz obitelji sklatovki, po svojim izvanjskim osobinama izgleda kao križanac između psa i raže
9.1.sklat – Žuljana, Duba, Hodilje
9.2.šklat – Brijesta
9.3.sklać (sklač – M.Ercegović) – Broce, Doli, Goveđari, Prožura, Korita, Slano, Suđurađ, Kalamota, Zaton Mali, Mokošica, Cavtat
9.4.slać (Molunat)

10.TRN (DRHTULJA) – Torpedo ocellata RAF., Torpedo marmorata RISSO – zajedničko narodno ime za ove jedva jestive ribe iz reda raža, proizvode električne udarce kojim umrtvljuju plijen
10.1.trn – Goveđari, Prožura, Korita, Slano, Suđurađ, Kalamota, Zaton Mali, Mokošica, Dubrovnik, Mlini, Cavtat, Molunat
10.2.trpavica – Žuljana, Brijesta, Duba, Hodilje, Doli, Dubrovnik
10.3.trepuša – Broce

11.RAĐA (RAŽA KAMENICA) – Raja clavata L., Raja radula DELAR., Raja punctata RISSO, Raja bicolor RISSO – opći narodni naziv za sve vrste manjih raža
11.1.raža – Žuljana, Brijesta, Hodilje, Goveđari, Slano, Lopud, Kalamota, Mokošica, Mlini
11.2.rađa – Doli, Prožura, Korita, Suđurađ, Dubrovnik

12.BARAKULA (RAŽA) – Raja miraletus L.- vrsta meke, liše, prividno četverooke , male raže raznobojnih okruglih pjega i šara (ovi nazivi se odnose baš na ovu vrstu)
12.1.barakula – Dubrovnik, Molunat
12.2.barakulica – Žuljana, Cavtat
12.3.marangulica – Kalamota
12.4.kvatroči – Suđurađ
12.5.lepirica – Hodilje
M.Ercegović bilježi još:
12.6.raža četiroka

13.VOLINA i KLINKA (Raja macrohynchus RAF. I Raja oxyrhynchus L.) nazivi za ove dvije vrste velikih raža se isprepliću pa su navedeni nazivi izgleda zajednički za obje vrste
13.1.volina – Doli, Goveđari, Prožura, Kalamota, Mlini
13.2.vȏ – Mokošica
13.3.buj – Duba
13.4.bujina – Hodilje
13.5.nosatica – Žuljana, Prožura
13.6.nosača – Broce, Goveđari, Korita
13.7.nosonja – Suđurađ
13.8.kljunača – Molunat
13.9.špirunar – Dubrovnik
13.10.špirunaš – Zaton Mali
13.11.špirunad – Cavtat
13.12.špirunač – Kalamota
13.13.lempirica – Broce

14.ŽUTUGA – Trygon pastinaca CUV., T.violacea BP., T.thalassia M.HLE., T.brucco BP. – plosnate ribe diskoidnog oblika slične ražama, na gornjem dijelu dugog, bičastog repa umjesto leđne peraje imaju oštru, koso položenu bodlju, čiji je ubod otrovan. Prema vrstama variraju od plavkasto sive do sivkasto žute boje.
14.1.žutuga – Žuljana, Brijesta, Duba, Hodilje, Broce, Doli, Suđurađ, Kalamota, Zaton Mali, Mokošica, Mlini, Cavtat, Molunat
14.2.žućuga – Prožura, Korita
14.3.zućuga – Goveđari
14.4.krastavica – Hodilje

15.LEPIRICA (LEPTIRICA) – Pteroplatea altavela M.HLE – rijetka vrsta „ni raže ni žutulje“ iz obitelji šiborepki
15.1.lepirica – Brijesta
15.2.lenpirica – Broce

16.GOLUB – Myliobatis aquila L. i Myliobatis bovina GEOFFR. – narod rijetko razlikuje ove dvije vrste riba sličnih žutuljama, samo što im je diskoidno tijelo znatno šire, a prsne im peraje ostavljaju glavu da strši u odnosu na tijelo; na bičastom repu im je oštra bodlja. M.aquila (Ma) ima kratko, tupo i zaobljeno rilo, a M.bovina (Mb) dugačko i šiljasto.
16.1.golub – Hodilje (Ma), Broce, Doli, Goveđari
16.2.golub prutaš – Hodilje (Mb)
16.3.muška žutuga – Suđurađ (Mb)
16.4.sokol – Mokošica, Cavtat, Molunat
16.5.soko – Mlini
16.6.sokolić – Brijesta, Prožura, Kalamota, Zaton Mali
16.7.mìška – Žuljana

17.STORIJUN (ŠTRLJUN) – Acipensor sturio L. – jesetra, vrsta vrlo velike i u Jadranu sve rjeđe ribe iz obitelji jesetrača
17.1.štrljun – Suđurađ
17.2.storijun – Žuljana, Kalamota, Mokošica, Dubrovnik, Molunat)
17.3.štorijun – Broce, Cavtat
17.4.strojun – Doli
17.5.osterijun – Mlini

Putem našeg web portala Dubrovački.hr ili na e-mailove info@dubrovacki.hr i darko.kaciga@du.htnet.hr s naznakom ‘dubrovački rječnik’, ili na drugi vama odgovarajući način, možete nam poslati riječi iz dubrovačkog govora te iznjeti svoje primjedbe ako smatrate da naši izvori griješe, odnosno da se primjerice u vašem kraju neki pojam drukčije govori ili izgovara (naglašava).

  1. Komentariši

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s

%d bloggers like this: